Health TrendsHealth Trends
← All posts

WHO reentino e « infodemic », heewugol humpito ngoongaaki baɗte COVID-19

Filla oo siforii humpito baɗte COVID-19 ko « infodemic », ɗum woni heewugol humpito ngoongaaki; o holli wonde kabaaruuji fenaande, humpito ngoongaaki e miijooji panni suuɗiiɗi ina caakoo.

Ko waɗi ɗum waɗi nafoore

Humpito ngoongaaki e miijooji panni suuɗiiɗi caakiiɗi ena mbaawi jillondirde e humpito cellal ngoonga. Ɗum ɓeydata nafoore ƴeewtaade ɗo humpito iwri hade suɓaade waajuuji cellal kuuɓal ɗi neɗɗo rewata.

Ko wayli

The Lancet News humpitii wonde Tedros Adhanom Ghebreyesus, hooreejo WHO mawɗo, reentinii e Kawtal Kisal Munich hitaande 2020, wi'i: « Ko ñawu saakiiɗo e aduna tan wonaa ko min mbaɗata heen haɓre; min mbaɗata kadi haɓre e heewugol humpito ngoongaaki. »

Filla oo, tugniiɗo e ko The Lancet News humpitii30565-X/fulltext), holli wonde kabaaruuji fenaande, humpito ngoongaaki e miijooji wi'ooji won ɓe panni e suuɗnde njanndii no caakinoo, tawa COVID-19 ina saakoo.

Ko waɗi ɗum ina waɗi nafoore

Waajuuji cellal ena mbaawi feeñde no laaɓi e jaayngol telefon walla ordinateer, tawa alaa daliilu mo ɗi njogii.

So haalaaji baɗte COVID-19 ɗi alaa daliilu ina njillondira e humpito laaɓngo, ko nafata ko dartinde seeɗa hade jogoraade waajuuji cellal kuuɓal ko jaabawol feere mum. Waajuuji kuuɓal ena mbaawi wonde fuɗɗorde; kono cuɓe baɗte cellal neɗɗo keeriiɗo potaaka waɗeede tawa o yeewtidaani e fajowo mo heɓi ganndal e yamiroore gollal ngal.

Ko ɗum waawi addude

Ko adii fof, humpito ngoongaaki ina ɗaɓɓa hakkille yimɓe: waajuuji cellal kuuɓal ɗi njogii goonga ina poti heɓde hakkille yimɓe, tawa humpito ngoongaaki e miijooji panni suuɗiiɗi kadi ina ɗaɓɓa ɗum.

Ɗum ena waawi ɓeydude nafoore pirooje weeɓde faamde ɗe kollata ɗo humpito iwri. Ena waawi kadi saɗtinde gollal humpito e waɗɓe golle cellal renndo, sabu ɓe poti huutoraade waktu ngam laɓɓinde ko waajuuji ɗii mbaawi wallude e ko ɗi mbaawaa, wondude e saakde humpito.

E yontereji garooji, ndee caɗeele ena waawi waylude no humpito cellal yeɗirtee. Seerndude no laaɓi hakkunde waajuuji cellal ñalawma kala e waajuuji dokkaaɗi neɗɗo feere ena waawi wallude yimɓe anndude nde waaju woni waaju kuuɓal tan e nde ɓe cokli ballal fajowo.

Kono ɗum waawaa jokkude no ɗum ɗaminaa so haalaaji ɗi alaa daliilu heddii ɓuri weeɓde yiyteede walla ɓuri hoolnude yimɓe e pirooje ɗe ƴeewtaa no moƴƴi.

Ko waawi waɗde

Ko min cikka, tawa min tugnii e humpito keɓaaɗo: ɗum ɓuri ina waawi waɗde. So humpito ngoongaaki e miijooji panni suuɗiiɗi heddii ina caakoo, humpitinooɓe baɗte cellal ɓeydat golle ngam hollude ɗo humpito iwri e haala weeɓnde faamde, e laɓɓinde ko waajuuji cellal kuuɓal ɗii mbaawi wallude e ko ɗi mbaawaa, e yontereji seeɗa garooji.

Ɗum ɓuri ina waawi waɗde sabu filla oo holli humpito ngoongaaki ko caɗeele njillondirɗe e ñawu oo, wonaa ko huunde tokoose e sera. Laɓɓinde ɗee keerol ena waawi ustude haɗde yimɓe jogoraade waaju kuuɓal ko toppitagol cellal mum'en keeriiɗo.

Ko waawi teeŋtinde ndee sikke ko ɓatakuuje kollirooje ɗo humpito iwri, e ɓatakuuje ɗowirooje yimɓe e fajooɓe ngam naamne baɗte cellal mum'en keeriiɗo. Ndee sikke famɗat doole so humpito ngoongaaki nattii siforeede ko saakii, walla so humpito cellal nattii soklude seerndude hoore mum e haalaaji goɗɗi ɗi ɗum jillondirta.

So ko ɓuri moƴƴude waɗii. So humpito cellal laaɓngo ɓurii weeɓde yiyteede, tee yimɓe njogorii ko laaɓaani ko daliilu ƴeewtaade, wonaa sikkaade tan, yimɓe ɓurɓe ena mbaawi huutoraade waajuuji kuuɓal ko fuɗɗorde, kadi ɗaɓɓaade waajuuji fajowo ngam cuɓe baɗte cellal mum'en e lebbi 6–12 garooji.

Ɗum ustata no haalaaji ɗi alaa daliilu mbaawiri ɗowde kuuɗe yimɓe. Hollude ɗo humpito iwri sahaa kala, laɓɓinde keerol waajuuji ɗii e siftinde yimɓe ngam yeewtidde e fajowo ena tampita ngol laawol. Jogoraade humpito kuuɓal ko lomtoojo waajuuji ɗi neɗɗo heɓata feere mum ena bonna ɗum.

So ko ɓuri bonde waɗii. So kabaaruuji fenaande, humpito ngoongaaki e miijooji panni suuɗiiɗi heddii ina caakoo, tawa humpito laaɓngo ngo jillondirta e majji yonaani, yimɓe ena mbaawi ɓeydude seertude e humpito cellal ngo ɓe cuɓotoo e lebbi 6–12 garooji.

Won e yimɓe ena mbaawi ɓeydude hoolaade pirooje panni suuɗiiɗi, ɗum waɗa waajuuji cellal kuuɓal ɗi ƴeewtaa no moƴƴi ɓura famɗude doole e kuuɗe maɓɓe. Siforaade humpito ngoongaaki ko saakii laabi keewɗi, wondude e ɓeydude ko ɗaɓɓaa e humpitinooɓe, ena teeŋtina ndee sikke. So humpito koolaango ɓurii feeñde sahaa kala, ɗum famɗinat nde doole.

Ko foti ƴeewteede caggal ɗum

E yontereji garooji, ƴeewtee so WHO e humpitinooɓe goɗɓe baɗte cellal renndo njokkata siforaade humpito ngoongaaki ko caɗeele mawɗe baɗte COVID-19.

Ƴeewtee kadi so waajuuji cellal ina kolla sahaa kala ɗo humpito iwri e keerol mum'en, kadi ina ɗowa yimɓe e fajowo ngam cuɓe baɗte cellal mum'en keeriiɗo, tawa ɗi ciftoraaka ko ceerndugol ñawu, ko pajugol walla ko foti addude njeñtudi ndi hoolaama.

Sources (3)
  1. The Lancet NewsThe Covid-19 infodemic - The Lancet Infectious Diseases
  2. BBC SportFA to canvass England players in World Cup review
  3. netflix.comYA Novel Better Than the Movies Is About to Be, Well, a Movie

Health Trends

Daily general-wellness tips grounded in mainstream guidance — sleep, movement, food, stress — never diagnosis or cures.

Try Health Trends

Comments

No comments yet.