WHO Dọrọ Aka ná Ntị Maka “Ọrịa Ọgbaghara Ozi” COVID-19

Ihe gbanwere

The Lancet News kọrọ na Onye Isi Nduzi WHO, Tedros Adhanom Ghebreyesus, dọrọ aka ná ntị na Nzukọ nchekwa Munich nke afọ 2020, sị: “Ọ bụghị naanị ọrịa na-agbasa ka anyị na-alụso ọgụ; anyị na-alụkwa ọgụ megide ọrịa ọgbaghara ozi.” Akụkọ ahụ, nke dabere na akụkọ The Lancet News30565-X/fulltext), kwuru na akụkọ ụgha, ozi na-ezighi ezi na echiche nzuzo aghọwo ihe a na-ahụkarị n'akụkụ COVID-19.

Ihe mere nke a ji dị mkpa

Ndụmọdụ gbasara ahụike nwere ike ịdị ka ihe doro anya n'ihuenyo, ma ka bụrụ ihe na-enweghị ntọala siri ike. Mgbe nkwupụta COVID-19 na-enweghị ihe akaebe na-asọrịta mpi na ozi doro anya, ihe bara uru ime bụ ịkwụsịtụ tupu iwere ọdịnaya gbasara ọdịmma ahụike n'ozuzu ya dị ka azịza nkeonwe gị. Ntuziaka n'ozuzu nwere ike ịbụ mmalite; mkpebi gbasara ahụike nkeonwe kwesịrị ịdị n'aka dọkịta ruru eru.

Nlele mmetụta

Ọnụ ahịa ozugbo bụ nlebara anya: ntuziaka ziri ezi gbasara ọdịmma ahụike n'ozuzu ga-asọrịta mpi na ozi na-ezighi ezi na echiche nzuzo. Nke a nwere ike ime ka nkọwa dị mfe nke gbadoro ụkwụ na isi mmalite baa uru karị, ebe ọ na-emekwa ka nkwukọrịta si n'aka ndị na-ekwu maka ahụike ọha sie ike, n'ihi na ha ga-etinyerịrị oge ịkọwa oke ozi ahụ nakwa ịkekọrịta ozi.

N'ime izu ndị na-abịa, nrụgide a nwere ike ịgbanwe ụzọ e si egosi ozi ahụike. Ókè doro anya n'etiti ntụziaka kwa ụbọchị gbasara ọdịmma ahụike na ndụmọdụ ọgwụ ahaziri maka onye ọ bụla nwere ike inyere ndị mmadụ aka ikpebi mgbe ndụmọdụ bụ naanị ndụmọdụ na mgbe ha chọrọ enyemaka ọkachamara. Njikọ ahụ na-ada ma ọ bụrụ na nkwupụta na-enweghị ihe akaebe ka dị mfe ịhụ ma ọ bụ ka na-eme ka mmadụ kweta karịa nkọwa a kpachapụrụ anya.

Ọnọdụ ndị nwere ike ime

Echiche anyị (ntule nke e ji ozi mara): Nke yikarịrị ime. Ọ bụrụ na ozi na-ezighi ezi na echiche nzuzo ka na-adịkarị, ndị na-ekwusa ozi ahụike ga-etinyekwu mgbalị n'ịkọwa isi mmalite n'asụsụ dị mfe na igosi oke ozi ọdịmma ahụike n'ozuzu ya nke ọma n'ime izu ndị na-abịa. Nke a bụ ụzọ yikarịrị ime n'ihi na akụkọ ahụ kọwara ozi na-ezighi ezi dị ka ihe ịma aka so ya, ọ bụghị okwu dị n'akụkụ; ókè doro anya nwere ike ime ka o sie ike ka e were ndụmọdụ sara mbara dị ka nlekọta ahaziri maka onye ọ bụla. Ihe ga-akwado nke a gụnyere ozi ndị na-akọwa isi mmalite ha ma na-eziga ajụjụ nkeonwe n'aka ndị dọkịta. Ike ya ga-ebelata ma ọ bụrụ na a naghịzi akọwa ozi na-ezighi ezi dị ka ihe a na-ahụkarị, ma ọ bụ na nkwukọrịta ahụike adịghịzi mkpa ikewapụ onwe ya na nkwupụta ndị na-asọrịta mpi.

Akụkụ ọma. Mgbe ozi doro anya gbasara ọdịmma ahụike dị mfe ịchọta, ndị mmadụ ewere enweghị n'aka dị ka ihe mere ha ji nyochaa kama iche echiche n'amaghị ama, ọtụtụ ndị nwere ike iji ntuziaka n'ozuzu dị ka mmalite ma chọọ ndụmọdụ ọkachamara maka mkpebi nkeonwe ha n'ime ọnwa 6–12 na-abịa. Nke ahụ ga-ahapụ obere ohere ka nkwupụta na-enweghị ihe akaebe duzie omume. Iji isi mmalite eme ihe mgbe niile, ikwu oke ozi ahụ n'ụzọ kpọmkwem na ichetara ndị mmadụ ka ha kpọtụrụ dọkịta ga-akwado ụzọ a; igosi ọdịnaya n'ozuzu ya dị ka ihe dochie ndụmọdụ ahaziri maka onye ọ bụla ga-emebi ya.

Akụkụ ọjọọ. Ọ bụrụ na akụkọ ụgha, ozi na-ezighi ezi na echiche nzuzo ka na-adịkarị na-enweghị nkwukọrịta na-asọrịta mpi doro anya nke ọma, nhọrọ gbasara ozi ahụike nwere ike kewaa karịa n'ime ọnwa 6–12 na-abịa. Ụfọdụ ndị nwere ike ịdaberekwu n'akụkọ echiche nzuzo, mee ka ntuziaka gbasara ọdịmma ahụike n'ozuzu e ji nlezianya kwadebe ghara inwe nnukwu mmetụta bara uru. Nkọwa a na-ekwughachi na ozi na-ezighi ezi na-adịkarị na mkpa nkwukọrịta na-abawanye ga-akwado nsonaazụ a; ozi a pụrụ ịtụkwasị obi nke na-ahụ anya karị mgbe niile ga-eme ka ike ya belata.

Ihe a ga-eleba anya na ya ọzọ

Lelee ma WHO na ndị ọzọ na-ekwusa ozi ahụike ọha ga-anọgide na-akọwa ozi na-ezighi ezi dị ka nnukwu ihe ịma aka COVID-19 n'ime izu ndị na-abịa. Leekwa ma ntuziaka gbasara ọdịmma ahụike na-ekwupụta isi mmalite na oke ya mgbe niile, ma na-eziga ndị mmadụ n'aka dọkịta maka mkpebi nkeonwe kama igosi onwe ya dị ka nchọpụta ọrịa, ọgwụgwọ ma ọ bụ nsonaazụ ekwere nkwa.